LJUBAV PREMA RIJEČI

Godina na izmaku bila je u znaku važnih nacionalnih i kulturnih obljetnica, poput velikog jubileja tisuću stote godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva, 190. obljetnice izlaženja Novina horvatskih i Danice horvatske gdje je prije 1835. objavljena i Mihanovićeva Horvatska domovina, okruglih obljetnica poput 100 godina od smrti Antuna Branka Šimića i 150 godina od rođenja Dragutina Domjanića. Rođendansku obljetnicu Domjanićeva ranga slavi i hrvatska nacionalna filologija, odnosno današnji Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kada se u akademskoj godini 1875/76, tek godinu dana od osnutka tadašnjega modernog zagrebačkog Sveučilišta i matičnoga Mudroslovnog, danas Filozofskog fakulteta, iz Katedre za filologiju slavensku odvojila i osamostalila Katedra za hrvatski ili srpski jezik, počela se institucionalno razvijati i hrvatska nacionalna filologija.

Zdravko Zima, izaslanik predsjednika RH, Tanja Kuštović, pročelnica Odsjeka za kroatistiku FFZG-a,
Domagoj Tončinić, dekan FFZG-a, i Dolores Grmača, prodekanica na FFZG-u / Snimio Željko Livnjak

Rođendan zagrebačke Kroatistike

Iako ima i mogućih konkurirajućih datuma i godina, poput 1874. kada dotadašnji docent praškoga sveučilišta Leopold (Lavoslav) Geitler započinje sa svojim predavanjima iz slavenske filologije, posvećujući razmjernu pozornost i specifičnim kroatističkim temama, institucionalizacija nacionalne filologije ipak se vezuje uz jezgru samostalne katedre iz koje će se razviti budući Odsjek. Godina 1875. učvrstila se kao rođendan zagrebačke Kroatistike i zahvaljujući obljetničkome skupu Zaboravljeni počeci, održanome 2015. godine, a pisani referati sa skupa objavljeni su u dvama brojevima odsječkoga časopisa Croatica. Vidljivo je s desetogodišnjim odmakom da su se pitanja pozicije (nacionalne) filologije unutar širega područja humanistike tada nametala ne samo zbog činjenice da su takva propitkivanja humanističkim znanstvenicima na neki način uobičajena, nego i zbog toga što već nekoliko desetljeća svjedočimo kontinuitetu tzv. kriznoga diskursa, koji je svojevrstan pokretač različitih teorijskih rasprava.

Pitanja kontinuiteta i diskontinuiteta

Upravo se pitanje kontinuiteta, ali i diskontinuiteta, nametnulo organizatorima obilježavanja ovogodišnje velike obljetnice kao središnja tema te je u skladu s time brojnim zainteresiranim humanističkim znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu odaslan poziv za sudjelovanje na skupu (Dis)kontinuitet(i) u nacionalnoj filologiji. Ponuđene izlagačke teme uključivale su jezičnu i književnu povijest te njihove (dis)kontinuitete, (dis)kontinuitete u proučavanju jezika u književnosti, književnojezične koncepcije i funkcionalnu razdiobu korpusa pisanih tekstova, standardizacijske procese hrvatskoga jezika, teorijske obrate i njihove posljedice u jezikoslovlju, znanosti o književnosti i obrazovnom sustavu, funkcije književnosti od srednjeg vijeka do postmodernizma, pristupe u arhivskim i terenskim istraživanjima jezika, književnosti i kulture, kulturne transfere hrvatske književnosti i njezine (dis)kontinuitete te razvoj discipline i njezine protagoniste i protagonistice. Pozivu na skup odazvalo se više od šezdeset izlagača s različitih filoloških institucija u Hrvatskoj i inozemstvu potvrdivši važnost naslovnih tema, ali i velike obljetnice.

Svečana akademija

Kao uvod u dvodnevni međunarodni znanstveni skup 4. prosinca uvečer održana je Svečana akademija. U prepunoj Vijećnici Filozofskoga fakulteta uz brojne visoke uzvanike i članove Odsjeka prisutni su bili i bivši i sadašnji studenti kroatistike te odsječki suradnici. Nakon izvedbe izvornih stihova Horvatske domovine Antuna Mihanovića okupljene je pozdravio dekan Filozofskoga fakulteta Domagoj Tončinić, istaknuvši važnost zagrebačke Kroatistike i činjenicu da Odsjek slavi svoj veliki jubilej godinu dana nakon istoga jubileja samoga Fakulteta. Uime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti govorio je akademik Ranko Matasović naglasivši doprinos profesora s Odsjeka za kroatistiku u razvoju hrvatske filologije, ali i u kontinuiranome radu s novim generacijama studenata. I Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih pridružilo se čestitarima: načelnik Staša Skenžić prisjetio se brojnih suradnji i potpora aktivnostima Odsjeka. Iskrene je čestitke uputio i Darko Tot, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba, naglasivši ulogu Odsjeka za kroatistiku u izobrazbi nastavnika hrvatskoga jezika, ali i kulturnih djelatnika. O povijesti Odsjeka, njegovoj sadašnjosti i vizijama budućnosti progovorila je pročelnica Tanja Kuštović istaknuvši važnost nacionalne filologije i njezino stožerno mjesto u humanističkim znanostima.

Skup (Dis)kontinuitet(i) u nacionalnoj filologiji okupio je šezdeset izlagača – na slici predavanje Dolores Grmača / Snimio Željko Livnjak

Vrhunac proslave bila je dodjela zahvalnica pojedincima koji su surađujući s Odsjekom za kroatistiku pomogli u ostvarivanju njegovih misija. Najveći broj nagrađenih bili su nastavnici mentori u osnovnim i srednjim školama koji nesebično dijele svoja znanja i iskustva studentima kroatistike na nastavnoj praksi, a uz njih su zahvalnice dobili bivši i sadašnji djelatnici Fakulteta te drugih znanstvenih i kulturnih institucija s kojima su članovi Odsjeka tijesno surađivali. Dirljivim svečanim govorom uime svih nagrađenih zahvalila je profesorica Vesna Muhoberac naglasivši kako nastavnici hrvatskoga jezika i književnosti mijenjaju paradigme 19. stoljeća održavajući nastavu individualizirano, problemski, induktivno i kreativno. Za glazbeno-poetski ugođaj pobrinuo se kroatistički bend Ad hoc 150 izvevši tradicijsku skladbu Joči sokolove i uglazbljenu antologijsku pjesmu More Josipa Pupačića koji je do svoje prerane tragične smrti bio djelatnikom Odsjeka. Kao poseban poklon slavljenicima i uzvanicima na kraju večeri u konferencijskoj dvorani Knjižnice upriličena je predstava Važnije polovice Teatra Mašina igre u izvedbi Judite Franković Brdar i Paole Slavica.

Otvaranje plodnih rasprava

Na otvaranju radnoga dijela skupa 5. prosinca predsjednica Programskoga odbora Evelina Rudan istaknula je temeljne poticaje za obilježavanje obljetnice postavljanjem pitanja o (dis)kontinuitetima u nacionalnoj filologiji ne radi jednoznačnih odgovora, nego radi otvaranja plodnih rasprava. Uslijedila su tri plenarna izlaganja posvećena (dis)kontinuitetima u hrvatskoj znanosti o književnosti i jezikoslovlju. Krešimir Bagić stilističkim je čitanjem Khevenhillera, jedne od najpoznatijih pjesama Krležinih Balada Petrice Kerempuha, ponudio vrsnu filološku analizu upućujući na svojevrsne diskontinuitete Krležina tipičnoga stila. O hrvatskom književnom jeziku i promjeni Ustava SR Hrvatske krajem 1980-ih govorio je Krešimir Mićanović podastrijevši pregledno problematiku ustavnih pitanja u vezi s imenovanjem jezika u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Pogled izvana ponudile su predavačice sa Sveučilišta „Sv. Kliment Ohridski“ u Sofiji Ina Hristova i Elena Daradanova izloživši istraživanje o prijevodnoj, kritičkoj i znanstvenoj recepciji hrvatske književnosti u Bugarskoj te uputivši na kontinuitete i diskontinuitete bilateralnih književnih odnosa.

U daljnjem radnom dijelu skupa nizali su se referati u paralelnim jezikoslovnim i književnoznanstvenim sekcijama. O temama iz starije hrvatske književnosti izlagali su Tomislav Bogdan, Alen Albin Širca, Lahorka Plejić Poje, Davor Dukić, Barbara Štebih Golub i Boris Beck, a o hrvatskim gramatičkim i srodnim jezikoslovnim temama izlagali su Branimir Belaj, Ivana Brač, Iva Nazalević Čučević, Bernardina Petrović, Tatjana Pišković, Ivan Marković i Martin Stefanov. Zajedničko predavanje za sve sudionike o institucionalnom razvitku Odsjeka, a time dobrim dijelom i hrvatske nacionalne filologije, održala je Dolores Grmača. Sljedeće paralelne sekcije prvoga radnog dana donijele su s jedne stane književnoteorijska izlaganja Marine Protrka Štimec, Andreje Milanko, Maše Kolanović, Zvonimira Glavaša i Eveline Rudan, a s druge pak standardološka izlaganja Jadranke Gvozdanović, Blaženke Martinović, Marka Alerića, Helene Delaš i Ivančice Banković-Mandić. U posljednjim paralelnim sekcijama prvoga radnog dana izlagači su predstavili svoja recentna istraživanja iz povijesti hrvatskoga jezika (Sandra Požar, Vera Blažević Krezić, Martina Kramarić i Ivana Eterović), onomastike (Előd Dudás), dijalektne frazeologije (Joža Horvat, Marija Malnar Jurišić), paremiologije (Davor Nikolić) i kanonizacije hrvatske kulture (Marijan Dović).

Vitalnost i otpornost nacionalne filologije

Drugi radni dan otvorile su paralelne sekcije s književnopovijesnim, jezikoslovnim i kulturološkim temama. U prvoj su svoja recentna istraživanja predstavili Suzana Coha, István Blazsetin, Leszek Małczak i Petr Stehlík, a u drugoj Zrinka Jelaska, Tatjana Balažic Bulc, Vesna Požgaj Hadži, Željka Čelić, Timea Bockovac i Ružica Pšihistal. U dvjema završnim paralelnim sekcijama jezikoslovna su izlaganja održali Katarina Lozić Knezović, Božena Burazin, Dalibor Vrgoč, Teodora Fonović Cvijanović i Vanessa Vitković Marčeta, a književnoznanstvene referate Mario Kolar, Tin Lemac, Ivana Buljubašić Srb i Luca Vaglio. Na zatvaranju skupa predsjednica Organizacijskoga odbora Tanja Kuštović, uz zahvale svima koji su dali doprinos uspješnoj pripremi i održavanju skupa, iskazala je želju da se održi kontinuitet znanstvenih skupova posvećenih doprinosima, ali i izazovima nacionalne filologije, poželjevši ponovno okupljanje prigodom obilježavanja 160 godina zagrebačke Kroatistike. Kroatističkim je trodnevljem tako na najbolji način potvrđena vitalnost i otpornost nacionalne filologije koja duboko zašavši u svoje drugo stoljeće i dalje ostaje vjerna svojoj biti – ljubavi prema riječi.